GLAVOBOLJA....

Glavobolje



Glavobolje su jedne od najčešćih neuroloških poremećaja koje mogu imati sasvim benigan tijek, ali i pratiti razna maligna stanja.

Klasifikacija
Postoji nekoliko klasifikacija glavobolja, prva od dvije najvažnije dijeli glavobolje na:
1. Vaskularne - uslijed abnormalne reakcije krvnih žila, najčešće vazodilatacije
2. Tenzijske - uslijed kontrakcije mišića
3. Sekundarne - simptomatske, trakcija ili upala
4. Idiopatske - kod kojih nema patoloških promjena

Novija klasifikacija iz 1993. dijeli glavobolje na 11 skupina i mnoge podskupine
1. Migrena
2. Glavobolja u nakupinama (cluster)
3. Glavobolja tenzijskog tipa
4. Glavobolja u vezi s ozljedom glave
5. Glavobolja zbog vaskularnih poremećaja (nemigrenske)
6. Glavobolja u vezi s nevaskularnim intrakranijskim poremećajima
7. Glavobolja uzrokovana tvarima ili prekidom njihova uzimanja
8. Glavobolja uzrokovana općim infekcijama
9. Glavobolja zbog metaboličkih poremećaja
10. Glavobolja ili bol lica uzrokovana poremećajima kranija, vrata, uha, nosa, sinusa
11. Kranijalne neuralgije

1. Vaskularne glavobolje
U vaskularne glavobolje spada i možda najpoznatija od svih migrena. Od ostalih vaskularnih glavobolja potrebno je izdvojiti glavobolju u nakupinama.

Glavobolja u nakupinama - cluster glavobolja (Hortonova glavobolja)
Vaskularna je glavobolja koja se javlja u skupinama - nekoliko tjedana do 2 mjeseca. Bolesnik ima glavobolje u tom razdoblju svaki dan i po nekoliko puta dnevno i nakon toga nastupi prekid bolesti koji može trajati do nekoliko mjeseci.
Napadaji se najčešće javljaju u proljeće. 90% oboljelih su muškarci srednje životne dobi (oko 30 god). Obično se javlja po noći u isto vrijeme. Bol je vrlo intenzivna, jednostrana i ne mijenja stranu kod pojedinog bolesnika. Bol je smještena u području oka, u dubini, traje kraće od 30 minuta iako zna potrajati do 2 h, rijetko duže od 4. Može biti praćena drugim simptomima:
-injekcija spojnice oka
-suzenje oka
-djelomični Hornerov sindrom (ptoza)
-kongestija nosnice i sekrecija iz nosa
Liječenje
Terapija nije uspješna, bolest je refrakterna, a napadaj kratko traje, U samom napadaju može se dati sumatriptan (Imigran) ili ergotaminski preparati.
U prevenciji, dok traje cluster razdoblje može se dati Metisergid.

2. Tenzijska glavobolja
Nastaje zbog spazma mišića glave, vrata i gornjeg dijela leđa. Bitno je češća kod žena. To je kontinuirana, svakodnevna glavobolja kod koje se mijenja samo intenzitet boli koji je veći ujutro i navečer.
Bolesnici bol često opisuju kao stezanje oklopa oko glave i gornjeg dijela leđa. Prisutni su također anksioznost i depresija, nesanica, javljaju se čvorovi u mišićima (miogeloze), promjene na vratnoj kralješnici i zglobu donje vilice. Redovit nalaz kod tih su bolesnika snižene koncentracije serotonina i endorfina u krvi.
Liječenje
Liječenje uključuje davanje antidepresiva, spazmolitika, benzodiazepina, te provođenje intenzivne psihoterapije

3. Sekundarne simptomatske glavobolje
Najčešći uzroci:
- aneurizma, ruptura aneurizme ili av angioma (iznenadna glavobolja, mučnina i povraćanje, zakočen vrat), tranzitorna ishemička ataka (TIA).
- tumori mozga - trijas simptoma: glavobolja, povraćanje u luku bez mučnine i zastojna papila. Drugi se simptomi javljaju ovisno o lokalizaciji. Tumori u trećoj moždanoj komori imaju ventilni mehanizam i uzrokuju opstrukciju protoka cerebrospinalnog likvora i glavobolje u određenom položaju.
- likvorska hipertenzija, npr. poslije lumbalne punkcije, zbog čega bi se lumbalna punkcija morala raditi iz prvog pokušaja s iglom vrlo uskog lumena i okomito na tvrdu moždanu ovojnicu kako bi se niti ovojnice razmaknule, a ne presjekle. Poslije lumbalne punkcije bolesnik bi 24 sata trebao ležati potrbuške.
- kod povišenja intrakranijalnog tlaka
- pseudotumor cerebri - klinička slika tumora, a nalazi su uredni. Ponekad je uzrok upala srednjeg uha - otitički hidrocefalus, hipervitaminoza, tetraciklini. Kod 50% slučajeva se ne dokaže uzrok. Obično se radi o pretilim ženama srednje životne dobi s nepravilnom menstruacijom. Liječi se kortikosteroidima.

Arteritis orijaških stanica
Arteritis temporalis - odvija se na temporalnoj (sljepoočnoj) arteriji. Javlja se poslije 50. godine života, češće u žena, obično jednostrano, ali može i obostrano. smatra se da je arteritis temporalis autoimuna bolest kod koje dolazi do infiltracije stijenki arterija limfocitima, plazma stanicama i orijaškim stanicama čime nastaju zadebljanja stijenke i suženje arterije. Karakteristično se ne može napipati puls sljepoočne arterije.
Kod velikog broja bolesnika se javljaju bolovi u mišićima i zglobovima, anemija i ubrzana sedimentacija. Opasna je komplikacija mogućnost da se za 12 do 24 sata od početka bolesti dogodi suženje arterie centralis retine sa posljedičnom sljepoćom. Iz ovog razloga potrebno je odmah pri sumnji na arteritis temporalis započeti terapiju kortikosteroidima koja traje najmanje 6 mjeseci.

4. Idiopatske glavobolje
Neuralgija trigeminusa je pojava kratkotrajne jednostrane boli lica, češće desno, obično u području 2. ili 3. grane trigeminalnog živca. Ako je bol počela isključivo u 1. grani vjerojatno se radi o nekoj drugoj bolesti. Bol je vrlo kratka i jaka (kao udarac bičem), javi se više puta u tijeku dana. Kad se javi bol bolesnik napravi bolnu grimasu - tic doulourec. Bol se može javiti spontano ili biti isprovocirana žvakanjem i govorom. Okidač može biti i dodir određenog područja lica, npr. donje usne, korijena nosa, donje vjeđe. Napadaji traju neko vrijeme i nakon toga se prorjeđuju i nestaju. Vremenski period između perioda javljanja bolesti može trajati godinama.
Liječenje
karbamazepin koji je antiepileptik, se daje u dozi od 2-3 tbl/dan dok se bol ne smanji. Ako ovaj lijek ne pomogne, daju se drugi antiepileptici, a pokušava se i s haloperidolom.
Ukoliko konzervativna terapija nije uspješna, pribjegava se kirurškom liječenju, koje ima za cilj uklanjanje podražaja koje na korijene živca trigeminusa mogu stvarati pojedine patološke strukture kao što je pritisak koji vrši aterosklerozirana arterija.