Općenito o štitnjači
Štitna žlijezda je neparan organ smješten s prednje strane vrata, uz grkljan i dušnik, sa obje strane jer se sastoji od dva režnja koji su povezani sa užim dijelom koji se zove istmus. Jako je dobro prokrvljena. Kao i druge žlijezde s unutarnjim izlučivanjem svoje produkte koje nazivamo hormonima izlučuje u krv i preko njih djeluje na sva i najudaljen9ja tkiva i organe u ljdskom organizmu. Ne postoji gotovo niti jedno tkivo ili organ u našem tijelu koji nije pod utjecajem hormona štitnjače. Štitna žlijezda luči dva važna hormona prijeko potrebna za normalno funkcioniranje i razvoj ljudskog organizma: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Lučenje hormona štinjače pod utjecajem je hormona hipofize, TSH, koji osovinom hipotalamus-hipofiza-periferna žlijezda kontrolira rad štitnjače. Za sintezu hormona štitnjače u organizmu je potreban jod koji se unosi raznovrsnom prehranom bogatom jodom. Pokazalo se da je od presudne važnosti dobro jodiranje kuhinjske soli što je kod nas riješeno zakonom iz 1953. godine, a 1996. je donesena dopuna Zakona koja je precizirala da u soli mora biti 25 miligrama kalijeva jodida po kilogramu soli i to se smatra optimalnom količinom koja omogućuje normalan rad štitnjače.
Hormoni štitnjače u organizmu djeluju tako da povećavaju opću razinu metabolizma što znači da će u slučaju viška hormona štitnjače razina tog metabolizma, odnosno potrošnja biti povećana. Štitnjača utječe na pojačanje mentalnih procesa, ubrzanje rada srca, disanja i probave. Hormoni štitne žlijezde djeluju i na cjelokupni neuroendokrini sustav, pa je utjecaj na ponašanje i opće raspoloženje velik. Stoga je normalna razina hormona štitne žlijezde koja se naziva eutireozom jedan od ključnih preduvjeta za normalno funkcioniranje organizma u cijelosti. Poremećaj lučenja hormona štitnjače se može očitovati dvojako: kao višak ili manjak hormona. U slučaju suviška hormona što nazivamo hipertireozom dolazi do prejakog djelovanja na ciljna tkiva sa mnogobrojnim smetnjama kao što su nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje. U slučaju manjka hormona štitnjače (hipotireoza) sva tkiva "pate od nedostatka energije", što dovodi do trajnog umora, pospanosti, debljanja, nakupljanjem tekućine u tijelu i poremećaja probave (zatvora). U slučaju manjka hormona tijekom razvoja djeteta, najviše trpi živčano tkivo, pa je hipotireoza jedan od najčešćih uzroka mentalne zaostalosti kod djece.
Na osnovu ovdje nabrojenih simptoma možemo reći da hormonska aktivnost štitnjače igra veliku ulogu u očuvanju zdravlja te na kvalitetu svakodnevnog života. Vrlo je važno prepoznati različite simptome, te posumnjati na bolest štitnjače. Ovdje je važno napomenuti da suprotno ustaljenom mišljenju, poremećaj rada štitnjače ne mora uvijek biti udružen sa vidljivim i očitim povećanjem štitnjače, te isto tako vidljivo povećana štitnjača ne znači obavezno i funkcionalni poremećaj štitnjače.
Guša je ipak najčešća bolest štitnjače, a označava povećanu štitnjaču koja luči normalne količinu hormona te je zbog toga i bez simptoma. Tegobe nastaju kada je štitnjača jako povećana ili kad je uz umjereno povećanje najvećim dijelom smještena iza prsne kosti, a tegobe nastaju zbog pritiska na okolne strukture.
Potrebno je istaknuti da se čvorovi u štitnjači pojavljuju u određenom postotku očekivano i da to ne predstavlja obavezno i ozbiljnu bolest. Naime, kod nas, te u drugim zemljama u kojima je dovoljno joda u hrani, učestalost čvorova u štitnjači je oko pet posto (u državama gdje je jodiranje soli insuficijentno taj je postotak veći). Za razliku od toga učestalost zloćudnih tumora u čvorovima u štitnjači je jako mala. Čvorovi u štitnjači daleko češće predstavljaju dobroćudne izrasline koje ne zahtjevaju obavezno i liječenje.
Osnovne pretrage koje će pokazati da li je rad štitnjače normalan moguće je napraviti u svim većim gradovima, a danas to podrazumijeva hormone štitnjače i TSH, ultrazvuk (UZV) štitnjače, te po potrebi i citološku punkciju suspektne promjene u štitnjači. Potrebnoje napomenuti da posebnu vrijednost predstavlja citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka jer to omogućuje postavljanje ozbiljnih dijagnoza kada je čvor velik samo dva ili tri milimetra. Isto tako određene ultrazvučne karakteristike iskusnom specijalisti mogu pobuditi sumnju na ozbiljniju bolest te potrebu za daljnjom obradom. To je naročito značajno kod većeg broja čvorova u štitnjači, kada ih nije moguće sve punktirati. U određenimslučajevima potrebno je obradu proširiti sa scintigrafijom koja pokazuje funkcionalno stanje cijele štitnjače ali i što je još važnije pojedinih čvorova u štitnjači.
Karcinomi štitnjače predstavljaju najrjeđu bolest štitnjače, sporo rastu, a zbog bioloških karakteristika najvećeg broja tih tumora, te dobro razvijene kirurgije štitnjače koja se izvodi u specijaliziranim centrima, smrtnost je jako niska, ali isto tako i postoperativne komplikacije.
uto kol 14 2007, 09:05
