ZELENI FORUM! najbolji ne-tematski forum na netu
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

ZELENI FORUM! najbolji ne-tematski forum na netu

ludi do jaja(i jajnika)!!!
 
Početna stranicaGalleryPretraľnikLatest imagesRegistracijaLogin

 

 Novosti koje pomažu našem opstanku

Go down 
Autor/icaPoruka
mAla
zlato moje
zlato moje
mAla


Broj postova : 2469
Age : 54
Registration date : 02.06.2007

Novosti koje pomažu našem opstanku Empty
PostajNaslov: Novosti koje pomažu našem opstanku   Novosti koje pomažu našem opstanku Icon_minitimečet srp 12 2007, 22:16

Molekula protiv eko katastrofa

Troje hrvatskih znanstvenika nakon pet godina istraživanja otkrilo je pametnu molekulu koja naftu i druge tekućine po potrebi pretvara u gel

Troje hrvatskih znanstvenika predvođenih dr. Mladenom Žinićem, ravnateljem Instituta Ruđer Bošković, prošlog su tjedna dobili dugo očekivano priznanje - rezultati njihova gotovo petogodišnjeg rada na projektu tzv. pametne molekule prepoznati su među svjetskim znanstvenicima i uvršteni u najnoviji broj stručnog znanstvenog časopisa Angewande Chemie. Pametne molekule pretočene u sitna zrnca topiva u vodi ili nekoj drugoj tekućini omogućuju da se ta tekućina, uz djelovanje ultraljubičaste svjetlosti, u sekundi pretvori u čvrsti gel. Iako dodatna istraživanja tek slijede, zagrebački znanstvenici već sad imaju primjere koji pokazuju kako pametna molekula može imati praktičnu primjenu: "Prijevoz opasnih kemikalija ili nafte u tankerima često prijeti opasnošću od ekološke katastrofe u slučaju nesreće i izlijevanja.

Ta opasnost moći će se ubuduće ukloniti pretvaranjem opasne tekućine ili nafte već na početku prijevoza u gel, polukruto stanje, a kad stigne na odredište, vraća se u svoje prvobitno agregatno stanje. Isto tako, prilikom izlijevanja nafte u more zrakoplovi će moći zagađeno područje posipati zrncima tvari koja će naftu pretvoriti u gel, što će uvelike olakšati njeno uklanjanje s morske površine", ističe dr. Leo Frkanec iz Laboratorija za supramolekularnu i nukleozidnu kemiju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Novu, pametnu molekulu koju su razvili zagrebački znanstvenici moguće je primijeniti i u svakodnevici: "Istraživanja su pokazala da je u zrakoplovnim nesrećama jedan od najvećih uzroka smrtnosti eksplodiranje velikih tankova s kerozinom, koji uzrokuju i katastrofalne požare. Dodavanjem naše tvari u kerozin u zrakoplovnim rezervoarima, kerozin bi se pretvorio u želatioznu masu i ne bi eksplodirao prilikom eksplozije zrakoplova niti bi uzrokovao požar. Pametne molekule bi se slično mogle primijeniti i kod sudara automobila - nekoliko zrnaca tih molekula moglo bi pri sudaru u trenutku zarobiti molekule benzina, pretvoriti ih u gel i time spriječiti moguću opasnu eksploziju", objašnjava ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. Mladen Žinić. Otkriće na tom institutu posljednjih dana plijeni pažnju svjetske znanstvene javnosti, a u razgovoru za Nacional dr. Žinić je potvrdio da njegovi suradnici u Finskoj već rade na ispitivanju koje bi trebalo omogućiti prvu praktičnu realizaciju ideje - korištenje pametnih molekula u zrakoplovima.

Pametna molekulu koja naftu i druge tekućine po potrebi pretvara u gelPametna molekulu koja naftu i druge tekućine po potrebi pretvara u gelOsim dvojice znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković, na dugotrajnom projektu radilo je i dvoje znanstvenika sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta: Žinićev dugogodišnji prijatelj i suradnik prof. dr. Zlatko Meić te dr. Snežana Miljanić, koja je u okviru ovog projekta i doktorirala prije godinu dana. Prof. dr. Zlatko Meić prisjetio se upoznavanja s kolegom s kojim je u posljednjih tridesetak godina radio na brojnim znanstvenim projektima: "Mladen Žinić i ja upoznali smo se 1977. godine na Institutu za tehnologiju u Zurichu. On je bio postdoktorant kod profesora Vladimira Preloga, a ja sam radio u laboratoriju kod profesora Simona, ali u istom Institutu za organsku kemiju. Mladen je tada bio na Farmaceutskom fakultetu, a ja na Institutu Ruđer Bošković. Nakon što je otišao raditi u Belupo na razvoju novih lijekova, ja sam se kao spektroskopičar pridružio njegovim istraživanjima i tada smo zajedno objavili osam radova. Godine 1985. došao je u Institut Ruđer Bošković i pojačali smo našu suradnju, udružili interese i znanja, te u posljednjih dvadesetak godina objavili još petnaestak zapaženih znanstvenih radova. Godine 2000. započeli smo raditi na projektu pametne molekule, a ja sam predložio da u naš tim pozovemo i kolegicu Snežanu Miljanić", kaže dr. Zlatko Meić.

Početak istraživanja bio je težak jer su gelovi kao strukture još uvijek slabo istraženi, što pokazuje i činjenica da nigdje u znanstvenim knjigama nema jedinstvene definicije gela: "Gel bi bio stanje između čvrstog stanja i neke tekućine koja lako teče. Gelovi su važni jer ljudska stanica, kao i svaka druga živa stanica, djeluje kao svojevrsni oblik gela", objašnjava dr. Zlatko Meić i dodaje: "Upravo zato je ideja dr. Žinića bila sinteza gelova i karakterizacija s točno određenim svojstvima, ne samo fundamentalno u smislu razvoja kemijske znanosti, nego i s jasnim perspektivama primjene. U toj ideji on se odlučio za posebnu vrstu molekula koje se djelovanjem UV zračenja strukturno pretvaraju u nešto što okružuje molekule otapala, a ono može biti bilo koja tekućina".

Zagrebački su znanstvenici isprva ispitivali djelovanje pametne molekule u vodi, no daljnjim istraživanjima može se stvoriti molekula koja će moći gelirati bilo koju tekućinu - naftu, benzin ili neku određenu kemikaliju. Slična je stvar i s pobuđivanjem pametne molekule da u sekundi 'zarobi' molekule tekućine u kojoj je ona otopljena. Osim UV zraka, geliranje pametnih molekula može se potaknuti i ultrazvukom, električnim induciranjem ili zagrijavanjem. Dr. Leo Frkanec objasnio je kako zapravo nastaje gel: "Male molekule koje u sebi imaju specifično raspoređene funkcije prepoznaju same sebe i povezuju se u dugačke niti koje tvore mrežu gela, a tako oblikovana mreža onda može vezati, odnosno zarobiti molekule tekućine. Na taj način nastaje gel. Naše molekule imaju ugrađenu centralnu fotosenzitivnu jedinicu koja upravlja geometrijom cijele molekule.

Molekula je polumjesečastog oblika i ona je u biti neaktivna. Kad se osvijetli, odnosno pobudi, ona trenutačno prelazi u ispruženi oblik poput štapića. Funkcionalne skupine se rasporede tako da prepoznaju istu takvu molekulu, vežu je slabim vodikovim i Van der Waalsovim vezama. Na taj način stvaraju nepregledne nizove koji tvore gelsku mrežu koja zarobljava velike količine tekućine. Mi smo isprva započeli s malim molekulama, a kasnije smo se odlučili za velike molekule koje proizvode još duže lance i učinkovitije vežu molekule otapala. Taj tip molekula se može razvijati u različitim smjerovima - mi smo započeli ovaj razvoj, ali ne možemo ni zamisliti gdje to sve može završiti." Sinteza, odnosno proizvodnja pametnih molekula pretočenih u gelator, krutu tvar koja se može otapati, traje vrlo kratko, što znači da cijeli projekt u vrlo kratkom periodu može steći praktičnu primjenu: "Općenito govoreći, sinteza zahtijeva zagrijavanje, hlađenje, dodatak katalizatora ili miješanje različitih tvari. Sinteza ovih pametnih molekula provodi se u osam do devet različitih stupnjeva i traje dva tjedna, ako sve ide po zacrtanom planu i ako znate postupak", objašnjava dr. Snežana Miljanić. Projekt tzv. pametne molekule punih se pet godina u tišini razvijao u Zagrebu, i on je iskorak zagrebačkih znanstvenika u najnovije svjetske trendove stvaranja novih, pametnih materijala. O

tom uspjehu pokretač cijelog projekta razvoja pametnih molekula i ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. Mladen Žinić kaže: "Prošlo je vrijeme dominacije informatike, sad dolazi vrijeme novih, sofisticiranih materijala, i tu će kemija dati veliki doprinos. Vjerujem da će ti materijali biti sasvim novih svojstava koje danas ne možemo posve ni predvidjeti, oni će biti puno napredniji i vrlo korisni za nas. Primjerice, za deset ili petnaest godina imat ćemo odijela koja će biti puna senzora i omogućiti nam kompletni monitoring našeg unutrašnjeg sustava, analizu krvi, tlaka, djelovanje enzima, količinu šećera... Imat ćemo i odijela koja će mijenjati svoja svojstva u odnosu na vanjsku temperaturu - hladit će nas ljeti i zagrijavati zimi. To su novi materijali, njihovo vrijeme tek dolazi. Otvorila se i mogućnost sinteze novih materijala koji se projektiraju pomoću malih dijelova molekula koji se slažu u velike organizirane sustave.

Ta organizacija određuje svojstva tih materijala. Oni mogu biti pametni ako mogu nešto signalizirati ili nešto raditi za nas. To je nova stvarnost. Tih materijala sad već ima jako puno, primjerice, kevlar, od kojeg se rade pancirne košulje, organski je materijal, odnosno organska molekula koja je desetak puta čvršća od čelika, a istodobno i nekoliko puta lakši. Nadalje, tenis se nekad igrao s drvenim reketima, a danas imamo kompozitne materijale koji imaju fantastična svojstva - lagani su ali jako tvrdi i slično. Primjena pametnih molekula i pametnih sustava u medicini će pokrenuti revoluciju dijagnostike. Na vrlo malim sustavima nano dimenzija imat ćete praktički sve, cijeli laboratorij koji će analizirati djelovanje vaših enzima, ravnotežu elektrolita i slično. Mogućnosti su ogromne. Imat ćemo pametne sustave za doziranje i prijenos lijekova u organizmu - isporučit će lijek točno na ono mjesto gdje treba, točno u onaj organ koji je bolestan i koji treba primiti lijek.

Realno je očekivati ovakve napretke jer je granica između fundamentalne znanosti i praktične primjene sve tanja, a u tim će istraživanjima i određivanjima budućnosti biti važna i uloga znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković", zaključuje ravnatelj Žinić. OKVIR "Pametne" molekule su one koje na vanjski podražaj reagiraju upravo onako kako želimo. One se međusobno "prepoznaju" i organiziraju u kuglice mikrometarskih dimenzija (jedan mikron je milijunti dio metra), vidljive pod elektronskim mikroskopom. Uz znanstvenu vrijednost, "pametne" molekule mogu imati i niz praktičnih primjena: mogu služiti kao senzori ili kao "pametni" prenositelji lijekova u organizmu ili u sigurnom transportu tekućih goriva i drugih opasnih tekućina u obliku gela, koji se promjenom temperature ili osvjetljavanjem lako vraća u tekuću fazu.

preuzeto sa http://www.nacional.hr
[Vrh] Go down
mAla
zlato moje
zlato moje
mAla


Broj postova : 2469
Age : 54
Registration date : 02.06.2007

Novosti koje pomažu našem opstanku Empty
PostajNaslov: Re: Novosti koje pomažu našem opstanku   Novosti koje pomažu našem opstanku Icon_minitimepon stu 19 2007, 23:32

Drveće s genima zeca

Novosti koje pomažu našem opstanku 0166007.17

Ispitivanja na 15 centimetara velikim reznicama topole kojima je usađen jedan zečji gen pokazala su da mogu izdvojiti do 91 posto trikloretilena iz vode korištene za zalijevanje tih biljčica.

Ta kemikalija, koja se u industriji koristi kao odmašćivač, ujedno je i jedan od najčešćih zagađivača podzemnih voda. Istraživanje je pokazalo da ga biljke sa zečjim genom izdvajaju i pretvaraju u bezopasni spoj 100 puta brže nego nemodificirane biljke.

"Uzmemo li u obzir njihovu veličinu i široki korijenski sustav, te genetski dotjerane topole mogu ponuditi način za djelotvorno čišćenje područja zagađenih različitim zagađivačima i to mnogo brže i s nižim troškovima nego što se to može učiniti danas uobičajenim metodama", istaknula je dr. Sharon Doty s Sveučilišta Washington iz Seattlea.

Jer, genetski modificirane topole razgrađuju i ostale zagađivače okoliša, kao što su kloroform (nusproizvod pri dezinfekciji pitke vode), ugljični tetraklorid (otapalo), vinil-klorid (proizvodnja plastike).

Znanstvenici Sveučilišta Washington ističu da topole koriste enzime zvane citokrom P450 kako bi razgradile zagađivače, pa tako trikloretilen pretvaraju u bezopasnu sol, vodu i ugljični dioksid. Nakon što je istraživački tim dr. Doty ugradio jedan zečji gen u topolu, ona je nastavila proizvoditi P450, ali mnogo brže. Krajnji je cilj manipulirati genima same topole da bi se postigao isti učinak.

To nije prvi rad s enzimom P450. U prošlosti su ga znanstvenici koristili da bi stvorili biljke koje mogu dekontaminirati polja zagađena herbicidima. Prije dvije godine japanski su znanstvenici koristili jedan ljudski gen da bi proizveli rižu sposobnu razgraditi različite herbicide u tlu.


Net.hr
[Vrh] Go down
 
Novosti koje pomažu našem opstanku
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
ZELENI FORUM! najbolji ne-tematski forum na netu :: U SIMBIOZI SA PRIRODOM :: NOVOSTI U EKOLOGIJI-
Forum(o)Bir: